Temerinska pasuljijada (BEAN festival): kotlići, Ravničarske igre i ukusi Bačke
Temerinska pasuljijada, poznata i pod međunarodnim nazivom BEAN festival, jedno je od najživopisnijih gastronomskih okupljanja u Vojvodini.
Pronađite mesto za sledeći izlet ili odmor u prirodi, upoznajte autentične običaje, stare zanate i domaću trpezu, i saznajte šta se dešava na najlepšim zavičajnim manifestacijama širom Srbije.
Upoznajte sedam geografskih i kulturnih celina Srbije — od vojvođanskih salaša i šumadijskih vinograda do brvnara Zlatibora, doline Ibra i vrhova Stare planine.
Izaberite oblast koju planirate da posetite i upoznajte njena sela, domaćinstva, manastire, manifestacije i lokalne specijalitete.
Salaši na Čeneju, multikulturalna sela, Kulpin, Kovačica, Kikinda, Temerin i Fruška gora.
Muzej „Staro selo” u Sirogojnu, grnčarija u Zlakusi, Mokra Gora, Gostilje, Koštunići i Rajac.
Manastir Manasija, Sabor frulaša u Prislonici, vinogradarska Župa, Aleksandrovac i Latkovac.
Sela u podnožju Stare planine (Inovo i Kalna), vodopad Bigar, Đerdap, Homolje i belmuž.
Manastiri Studenica, Žiča i Mileševa, zbirka Krstovgrad kod Kraljeva, Zlatar i Pešter.
Pirotsko ćilimarstvo i kačkavalj, podnožje Suve planine i gastronomski specijaliteti Leskovca.
Izletnička sela pod Avalom i Kosmajem, Festival srpskih vina u Lazarevcu i Etnografski muzej.
Saznajte šta se zaista dešava na najpoznatijim gastronomskim, muzičkim i zavičajnim događajima u Srbiji — kako izgledaju takmičenja, šta obavezno probati i kako isplanirati posetu.
Temerinska pasuljijada, poznata i pod međunarodnim nazivom BEAN festival, jedno je od najživopisnijih gastronomskih okupljanja u Vojvodini.
Manifestacija „Svadba nekad i sad” u Kulpinu, u opštini Bački Petrovac, održava se u stoletnom parku dvorca Dunđerski (Muzejski kompleks Kulpin).
Festival srpskih vina u Lazarevcu spada u najuglednije jesenje vinske smotre u centralnoj Srbiji i širem području Beograda.
Kosidba na Rajcu je jedna od najautentičnijih manifestacija u Srbiji, nastala direktno iz starog običaja seoske mobe — zajedničkog ručnog košenja…
Dragačevski sabor trubača u Guči, pokrenut 1961. godine u porti Crkve Svetog arhangela Gavrila, najpoznatija je smotra narodnog trubaštva na…
U pitomom podvujanskom selu Prislonica kod Čačka svakog jula održava se Sabor frulaša Srbije „Oj Moravo” — najznačajnija smotra u zemlji posvećena…
Korisni saveti koji pomažu da izaberete odgovarajući smeštaj, isplanirate porodični vikend sa decom ili se pripremite za boravak na selu u svim godišnjim dobima.
Kako uskladiti očekivanja pre polaska, šta pitati domaćina o domaćoj hrani, prilaznom putu i dnevnim izletima u okolini.
Zašto nije svaki drveni kompleks isto i kako da znate kada birate autentično seosko domaćinstvo, kada vojvođanski salaš, a kada muzej na otvorenom.
Na šta obratiti pažnju oko uređenja dvorišta, domaćih životinja, pešačkih staza prilagođenih najmlađima i sadržaja u slučaju kiše.
U selu Zlakusa, između Užica i Požege u dolini Đetinje, generacije majstora izrađuju čuveno zemljano posuđe za kuvanje i pečenje na otvorenoj vatri. Za razliku od rada na brzom nožnom vitlu, zlakuški lončari grade svaki lonac, đuveč, crepulju i sač postupkom ručnog „zidanja” na drvenom kolu.
Tajna njihove izuzetne otpornosti na vatru leži u mešanju gline iz sela Vranjani i drobljenog minerala kalcita („vrste”) iz Rupeljeva u razmeri pola-pola. Jela pripremljena u zlakuškom posuđu zadržavaju prirodnu sočnost i prepoznatljiv miris tradicionalne kuhinje.
Bogati vodiči kroz porodične praznike, stare recepte po krajevima Srbije, zanatsko umeće i značenje reči iz narodnog života.
Potpuni vodič i interaktivna pretraga za krvno srodstvo, muževljevu i ženinu porodicu, kumstvo i stare nazive predaka.
Kako se slava priprema i prenosi kroz generacije, šta čine osnovni obredni elementi i kakvi se običaji neguju u različitim krajevima.
Upoznajte najpoznatija jela, sireve i hlebove srpske trpeze, način njihove pripreme u zemljanim posudama i pod sačem.
Detaljan prikaz božićnih običaja u srpskim selima i gradovima, uz opis regionalnih posebnosti i simbolike praznične trpeze.
Koja je bila izvorna namena vajata, ambara, koša i čardaka u seoskom domaćinstvu i kako se danas obnavljaju za boravak gostiju.
Šta sve možete videti u kompleksu od pedesetak prenetih drvenih zgrada iz 19. veka, kako izgledaju zanatske radionice i krčma.
Detaljne vodiče kroz sela, etno-komplekse, seoska domaćinstva, salaše, manastire i muzeje na otvorenom, kao i opširne tekstove o lokalnim manifestacijama, tradicionalnoj hrani, starim zanatima, običajima i rodbinskim nazivima.
Nije. Naziv „etno-selo” u praksi najčešće označava savremeni turističko-ugostiteljski kompleks građen u tradicionalnom duhu, dok su naseljena sela, kategorisana seoska domaćinstva i muzeji na otvorenom posebne vrste mesta.
Obratite pažnju na to da li objekat nudi sopstvenu ishranu ili samo noćenje, kakav je prilazni put u poslednjem kilometru, da li je dvorište ograđeno i koje se prirodne ili kulturne znamenitosti nalaze na 15 do 30 minuta vožnje.
Najbolje je stići u prepodnevnim časovima, kada počinje priprema jela u kotlićima, otvaranje izložbenih štandova i defile učesnika. Tada je manja gužva i ima najviše prilike za razgovor sa domaćinima i zanatlijama.
Osnovni duhovni smisao praznika je zajednički, ali se običajni detalji, obredni hlebovi, zdravice i trpeza razlikuju između Vojvodine, Šumadije, zapadne, istočne i južne Srbije.
Pretraga prepoznaje i ćirilicu i latinicu (sa kvačicama ili bez njih), pa lako možete pronaći ko su šurak, zaova, jetrva, dever, pašenog ili šta znače pojmovi vajat, čardak, salaš, crepulja i sač.